Kada govorimo o umetnosti, često se fokusiramo na umetnike i njihove prepoznatljive izraze. Međutim, jednako inspirativni su i sami umetnički pravci kao vremenska obeležja tokom kojih su umetnici stvarali. Jedan od zanimljivih je svakako art nuvo, koji objedinjuje slikarstvo, arhitekturu i primenjenu umetnost, ali sveobuhvatno izdvojenu kao dekorativnu umetnost.
Ovaj stil je poznat pod različitim nazivima na različitim jezicima, tako ga na nemačkom možemo zvati jugendstil, na italijanskom stile liberty, a na engleskom je poznat kao modern style. Ipak mi ga najčešće prepoznajemo pod nazivom secesija. Secesiju karakterišu duh slobode i revolucije, a umetnici su inspiraciju često tražili u prirodnim oblicima kao što su vijugave stabljike biljaka i cveća, kao i u raskoši prirodnih boja i njihovih nijansi.
Jedan od gradova koji se može smatrati prestonicom secesije nesumnjivo je Barselona. Ovo prestižno zvanje Barselona duguje pre svega arhitekti Antoniju Gaudiju, koji je savršeno kombinovao materijale poput drveta, stakla, kamena i kovanog gvožđa, unoseći čaroliju u svaki kutak grada.
Foto: lorpheus.com |
U Srbiji je očuvano malo objekata u stilu secesije. Najpoznatiji primer u Beogradu je hotel Moskva, dok se u Ulici Kralja Petra nalazi najviše primeraka ovog stila. U Subotici, s druge strane, sačuvano je mnogo zgrada u secesijskom stilu, koje su pažljivo očuvane i renovirane. Među njima se ističu palata Rajhl, izgrađena 1903. godine prema projektu arhitekte Ferenca Rajhla, i Gradska kuća, remek-delo budimpeštanskih arhitekata Marcela Komora i Dežea Jakaba.
Kad je reč o likovnoj umetnosti, jedan od najistaknutijih predstavnika art nuvo stila je bio Gustav Klimt. Njegovo remek-delo „Poljubac” prikazuje ljubavni par u zlatnoj boji, okićen dekorativnim motivima, simbolizujući vrhunac emotivne povezanosti i umetničkog izraza.
Gustav Klimt, The Kiss (1908-1909) |
Pored Klimta, značajnu ulogu u ovom stilu imao je i Alfons Muha čiji su plakati za pozorišne predstave postali autentični simboli art nuvo stila.
Savremeni odjek art nuvo stila
Ovaj stil sa početka novog doba i dalje živi kroz novu saradnju pijaniste i kompozitora Nikole Vučičevića i mlade likovne umetnice Marije Cvitkovac, koji su izabrali da naslovne strane Nikoline dve nove kompozicije treba da budu vizuelno predstavljene upravo kroz stil art nuvo.
Marija je za naslovnu stranu kompozicije „Polka: Udri brigu na veselje” pronašla inspiraciju u značenju cveta hibiskusa i kombinaciji listova koji se prepliću sa hibiskusom. Na ovaj način mlada umetnica svojim izrazom prenosi osećaj radosti, veselja i optimizma uz prefinjene detalje koji odišu elegancijom.
Za naslovnu stranu kompozicije „Ponoćni Valcer”, Marija je kombinovala poljsko cveće i zvezde uokvirene u art nuvo stilu, stvarajući sanjivu atmosferu koja poziva na ples pod noćnim nebom.
Saradnja između Nikole i Marije se nastavlja, i nadamo se da će njihov umetnički zanos i inspiracija doneti još novih dela iz oblasti muzike i slikarstva.
Poslušajte deo kompozicije „Polka: Udri brigu na veselje” ...
Tekst napisala: Marija Bukvić
No comments
Post a Comment