Poezija
poezija/block-2
Jorgovan se od davnina gaji u vrtovima zbog krupnih, lepih i mirisnih cvetova. To je jedna od biljaka koje preživljavaju sve epohe i s...
Fiskalne kase nepotrebno opterećenje za škole jezika, programiranja, web dizajna, umetničke škole...
Uvođenje nesumnjivo najsavremenijeg modela fiskalizacije opteretilo je srpsku privredu dodatnim troškovima, a za mnoge je, iz niza tehničkih razloga, postalo nemoguća misija.
Udruženje Zaštitnik preduzetnika i privrednika Srbije uputilo je zahtev Ministarstvu finansija da se šifra delatnosti 85.5 – ostalo obrazovanje, uredbom izuzme od obaveze korišćenja fiskalnih uređaja, kao što je to učinjeno sa ostalim delatnostima iz grupe sa šifrom 85.
Pod ovom šifrom delatnosti registrovane su firme koje se bave svakim vidom edukacije koji se ne odvija u normalnim školama ili predškolskim ustanovama. To su škole jezika, web dizajna, škole programiranja, znači svaka vrsta edukacije potpada pod tu šifru, a sama ta delatnost je specifična jer se može raditi i online, van sedišta i radi se devet-deset meseci godišnje, a ne cele godine zbog raspusta, što znači da ne donosi prihode tokom svih 12 meseci godišnje, objašnjava za Biznis.rs zastupnik Udruženja “Zaštitnik preduzetnika i privrednika Srbije” Milena Amon.
“Besmisleno je za ove kategorije uvoditi fiskalne kase jer se svi ti časovi, kursevi i slično plaćaju virmanski, putem uplatnica, m-bankinga, n-bankinga, tako da tu skoro da nema keša u opticaju. Apsurdno je opterećivati takvu delatnost ovom vrstom obaveze i nametanjem dodatnih mesečnih troškova, kada je već sve transparentno. Sve te uplate ležu na račun i vidljive su, tako da se ne postiže ništa novo. Sa druge strane, sve te delatnosti vrlo lako mogu da pređu na crno tržište, i to je nešto što bi korisnicima odgovaralo jer bi im naknade bile niže i ne bi bilo nameta”, kaže naša sagovornica.
Kako objašnjava Amon, ovakvi subjekti često nemaju kontakt sa svojim korisnicima, a izdavanje fiskalnog računa u momentu koji se ne poklapa sa momentom prijema uplate uvodi ih u potencijalne prekršaje i pravnu nesigurnost.
“Na primer, uplata legne preko računa danas u 10 časova, a evidentirana je sutradan kada se vidi na izvodu. Postavlja se pitanje kada ćete otkucati račun, a dužni ste da to učinite kada primate novac”, ističe ona i dodaje da se privrednici na ovaj način izlažu visokim kaznama.
Mnogi privrednici iz ove delatnosti masovno se javljaju udruženju “Zaštitnik preduzetnika i privrednika Srbije” zbog ovog problema, jer će biti primorani da zatvore svoje legalno registrovane škole i da pređu u nelegalne tokove poslovanja.
“Problem je mnogo širi od ovoga. Javljaju nam se i vanlinijski prevoznici koji prevoze zaposlene, decu i to fakturišu, i za koje je besmisleno da imaju fiskalnu kasu za tako mali obim posla sa fizičkim licima. Tu su takođe i paušalci, frizeri na primer, koji plaćaju porez paušalno. Njima fiskalna kasa ne utiče na visinu poreza koji plaćaju, a stvara dodatno opterećenje”, navodi Amon.
„Zbog svega navedenog smatramo da će nepromišljena primena ove obaveze pogurati mnoge delatnosti na crno tržište, a mi se protiv toga borimo. Hoćemo da sve bude uređeno i da svi budu u legalnom sistemu“, zaključuje naša sagovornica.
Izvor: biznis.rs
Uvođenje nesumnjivo najsavremenijeg modela fiskalizacije opteretilo je srpsku privredu dodatnim troškovima, a za mnoge je, iz niza tehničkih razloga, postalo nemoguća misija. Ministarstvo finansija kaže da je vremena za prelazak na nove kase bilo dovoljno, a iz Poreske uprave upozoravaju na kontrole i pozamašne novčane kazne, za one koji još nisu prešli na novi model.
Na pitanje sa kakvim su se problemima suočili, Milena Amon, iz Udruženja zaštitnika privrednika i preduzetnika, kaže da su rokovi problematični kao i sam tranzicioni period.
„Mnogi tehnički problemi i pravna nesigurnost u koju smo uvedeni. Tehnički problemi su da internet puca, mnogima kase nisu stigle, ali je ministarstvo najavilo da to nije razlog da ne pređu, što znači da mnogi danas ne rade. Ne vidimo razlog zašto ne bi radili na starim uređajima dok ne stignu nove kase“, kaže Amon.
Jedan od problema koji se pojavio su avansne uplate.
"To je problematična kategorija, izbačeno je da li su uplate u kešu ili bezgotovinske, nema te evidencije, to se mora evidentirati naknadno kako bi se znalo koliko pazara uplaćujete. Problem su i uplate koje vam legnu onlajn. Legnu vam danas a vidite na izvodu sutra i onda kucate račun kada ih vidite na izvodu, što vas vodi u pravnu nesigurnost možete da budete u prekršaju. Računovodstvena komora je upozoravala da nisu svi uređaji opremljeni adekvatnom analizom koja može na kraju dana da izbaci sve što je bitno za knjiženje, to je stavka koja nije rešena i zato bi trebalo odložiti tranzicioni period do kraja godine", smatra Milena Amon.
Mnogi se žale da neki računi ne prolaze, a Amon dodaje da se dešava i da neki račun prođe duplo.
"Da u Poreskoj upravi ima duplo, ako dođe kontrola ispašće da ste utajili taj iznos. Javila se članica koja nam je rekla da je u zrenjaninskom tržnom centru pukao internet i da je izgubila nekoliko klijenata, ko će da plati tu štetu? Trudili smo se da ukažemo Ministarstvu finansija na sve probleme i zato smo tražili da se odloži primena i ti problemi reše", napominje.
Uprkos najavi ministarstva da će fiskalizacija biti besplatna, Milena Amon navodi da su dobili sistem koji je do pet puta skuplji nego ranije.
"Ljudi su nedovoljno informisani i imaju tehničkih problema, imamo žalbe da se operateri kol centra ne javljaju, šalju mejlove i ne dobijaju odgovore nedeljama, okolnosti su takve da je jedino logično odložiti primenu zakona i rešiti tehničke probleme. To je pitanje za Ministarstvo finansija, pokazali su se kao vrlo neefikasni i neuslužni. Zašto plaćamo toliku administraciju, nadam se da će sami videti da je napravljen problem i da se rokovi produže i reše problemi", kaže ona.
Ponovila je da su na probleme pokušavali i ranije da ukažu.
"Ovo ne vidimo kao modernicazciju, jer vi jedan sistem koji je bio povezan sa poreskom menjate drugim koji je takođe povezan i treba više vremena da se primeni. Ne vidimo aktivnosti na suzbijanju ozbiljne sive ekonomije, odnosno crnog tržišta. Čitava strategija je usmerena na legalne privredne subjekte, a nemamo strategiju da suzbijemo crno tržište neregistrovanih, što vidimo po instagram o fejsbuk profilima gde se prodaje roba koju niko ne kontroliše", kaže Milena Amon.
Izvor:
N1, 021