NEWS
latest
Showing posts with label pravoslavlje. Show all posts
Showing posts with label pravoslavlje. Show all posts

05 May

Srećan Uskrs!


Vаskrs ili Uskrs (stsl. vъskrъs, аrh. Velikden) je hrišćаnski prаznik kojim se proslаvljа Isusovo vаskrsenje (uskrsnuće) iz smrti. 

Po hrišćаnskom verovаnju, to se desilo trećeg dаnа posle njegove smrti, uključujući i dаn smrti: tj. prve nedelje posle Velikog petkа. To je pokretni prаznik i prаznuje se posle jevrejske Pаshe (heb. pessach) u prvu nedelju posle punog mesecа, koji pаdа nа sаm dаn prolećne rаvnodnevnice, ili neposredno posle nje. Nаjrаnije može dа pаdne 4. аprilа, а nаjkаsnije 8. mаjа. 

U pravoslavnim hrišćanskim crkvama se na Vaskrs otvaraju Carske dveri na oltaru, čime se simbolično ukazuje da je Isus svojim vaskresenjem pobedio tamu i smrt i otvorio rajska vrata i put spasenja čitavom ljudskom rodu.

Jaje je simbol obnavljanja prirode i života i kao što badnjak goreći na ognjištu daje posebnu čar božićnoj noći, tako isto vaskršnje crveno jaje znači radost i za one koji ga daju i za one koji ga primaju.


Vernici, po ustaljenoj tradiciji, vaskršnja jaja boje na Veliki petak, kada se, inače, ništa drugo ne radi, već su naše misli upućene na događaj Hristovog nevinog stradanja i poniženja, od ljudi, na Golgoti i Jerusalimu.

Prvo obojeno jaje, ostavlja se na stranu do idućeg Vaskrsa i zove "čuvarkuća".









29 March

Da li znate zašto nosite brojanicu oko ruke?

Verovatno znate veliki broj ljudi koji nose brojanicu. Verovatno i vi imate brojanicu, a da li znate kako je treba pravilno "koristiti" i šta raditi sa njom ako pukne?


Brojanica se kupuje iz verskih razloga, a toliko je rasprostanjena da je poprimila obeležje modnog detalja.

"Ključna poenta brojanice je da se čovek uz pomoć nje bolje fokusira na molitvu koju treba ponavljati. Molitva se izgovara kako bi se došlo do pročišćenja duše i uzvišenja", objašnjava za "Ženu" đakon Savo Milin.

Dodaje da svaka brojanica ima 33 čvorića, dok je ona koju nose sveštena lica sastavljena od njih 100.

"Molitva se govori i prelazi se od čvora do čvora kako bi se razvila koncentracija, samodiciplina i kako bi na kraju došlo do bogoviđenja. Biraju se različite molitve, a trebalo bi ovu izgovarati: "Gospode Isuse Hriste, Sine Božiji, pomiluj mene grešnog", dodaje đakon.

Svaki drugačiji način nošenja brojanice odudara od njene svrhe. A kako se najčešće nosi svakodnevno, neretko se dešava da pukne.

Postoji verovanje da je nikako ne treba baciti jer je bacanje osveštenih stvari (brojanice koje se kupuju u crkvi jesu osveštene) već da je treba spaliti. To je, međutim, pogrešno.

"Kako je brojanica nešto što dolazi iz crkve, kada se pokida, treba je odneti u crkvi ili u manastir i tu je i ostaviti", kaže nam protojerej-stavrofor Bojislav Petrović, paroh 10. šabački.

Jasno je da je najbolje i kupiti je u crkvi iako se prodaje na najrazličitijim mestima. I nije jedina koja se od crkevnih stavri udaljila od svoje namene.

"Pojedini ljudi nose ogrlice sa krstom i onda krst stave preko odeće kako bi se video. To je dozvoljeno samo visokim sveštenim licama", napominje đakon Milin.

Ako još niste nabavili svoju brojanicu ili je imate, ali vam više služi kao nakit nego za molitvu, možda bi trebalo da još jednom razmislite o tome zbog čega je ona izvorno napravljena i da tu svrhu treba poštovati.


Izvor: Žena blic

03 May

Put duše posle smrti


Mnogobrojni su običaji srpski koji se tiču sahranjivanja najmilijih. Štap u sanduku, kupanje pokojnika, dvostruka sahrana, kao i sahranjivanje mladih devojaka u venčanicama, samo su neki od.  

Koliko god da je smrt sastavni deo života, ne postoji način da se čovek na to dovoljno pripremi. U narodu postoje određena verovanja šta se dešava sa dušom nakon smrti.


Pre sahrane

Ukoliko osoba umre u svom domu, smatra se obaveznim da se iznad njene glave upali sveća kako bi duša mogla da se umiri. Iz istog razloga se sklanjaju ili pokrivaju ogledala i predmeti na kojima se može videti odraz, jer se veruje da se duša može uplašiti ukoliko se ugleda. Takođe, tokom te noći porodica treba da ostane budna, naročito ukoliko u kući ima starijih muškaraca, jer se smatra da pokojnik ne sme ostati sam.


Sređivanje tela

Pokojnik se češlja, kupa, brije, seku mu se nokti, jer se veruje da nesređenog čoveka ne primaju na onaj svet. Kupanje obavlja starija muška osoba iz komšiluka ili, ako je reč o pokojnici, to obavlja žena, i to obavezno od glave ka nogama. Običaj je da se pokojniku oblači najbolje odelo, jer će u njemu biti večno. Postoji narodno verovanje da čovek na onom svetu ima potrebe kao i tokom života i zato se u sanduk stavljaju predmeti za koje se veruje da će mu biti potrebni, kao što su cigarete, kafa, novac... U nekim delovima Srbije u sanduk se stavlja prut da bi pokojnik mogao da se odbrani od napadača - zlih duhova. Takođe, u sanduk ili u džep stavlja se i novac, da bi mogao da plati ulaz u raj ili prelaz preko mosta koji vodi na onaj svet. Ako pokojniku oko nije sasvim zatvoreno, smatra se da je ostao željan nečega ovozemaljskog. Zato se usta i oči zatvaraju, jer se veruje da će se tako duša brže pripremiti za prelazak u večni život.  


Sahrana

Neposredno pre sahrane, sveštenik drži opelo u kući pokojnika ili ispred nje. Na stočić se stavlja čaša sa vinom i kašičicom da bi sveštenik na kraju opela time prelio žito. Stavlja se i pogača, koja simbolizuje Isusa Hrista, kao i med, koji predstavlja raj. Nakon toga se prvo najuža porodica oprašta od preminulog tako što celiva sanduk ili pokojnika. Po nepisanom pravilu, žene koje su trudne ili imaju menstruaciju ne drže sveću i ne ljube pokojnika. Kada se sanduk spušta u raku, porodica na sanduk baca grumen zemlje uz reči: „Neka ti je laka zemlja”. U nekim delovima Srbije se nakon sahrane na grob spušta hrana kako pokojnik u zagrobnom životu ne bi bio gladan.  


Nakon sahrane

Običaj je da nakon sahrane porodica pozove sve prisutne da dođu u kuću pokojnika, mada se danas to često obavlja u restoranu. Pozivu treba da se odazovu kumovi i najbliži prijatelji. Na čelu stola se ostavlja prazan tanjir i jedno mesto na koje niko ne seda, jer je namenjeno pokojniku. Za taj ručak se po pravilu kolju tri različite životinje - goveče, ovca i svinja, i to onog pola kog je bila i preminula osoba.  






Izvor: srbijadanas.com

03 December

Hram Svetog Dimitrija


Crkva Svetog Dimitrija, nalazi se u centru Novog Beograda, u Bloku 32. Glavni pristup hramu je iz ulice Omladinskih brigada. Zemljište za hram Svetog velikomučenika Dimitrija osveštano je na Mitrovdan, 8. novembra 1996. godine.

Gradnja hrama počela je 22. aprila 1998. godine - sa prekidom u ratnim godinama. 

Na Mitrovdan, 8. novembra 2001. godine, Njegova Svetost Patrijarh srpski g. Pavle osveštao je krstove za oba objekta.

Pored hrama se nalazi i prateći objekat sa zvonikom i potrebnim tehničkim prostorijama, kancelarijama za sveštenike i stanom za čuvara hrama.

Hram je posvećen Svetom Dimitriju Solunskom koji je bio hrišćanski svetitelj i živeo Solunu početkom 4. veka. Poštovan je kao jedan od najvažnijih pravoslavnih vojnika među svetiteljima. Slavi se 8. novembra po gregorijanskom kalendaru to jest 26. oktobra po julijanskom kalendaru. Кult svetog ratnika Dimitrija u velikoj meri rasprostranjen je i kod Srba zahvaljujući velikoj bliskosti sa grčkim narodom.

Sveti Dimitrije se smatra zaštitnikom Soluna, jer je spasao grad od neprijateljske vojske; isceliteljem bolesnika i nevoljnika. Rusi ga takođe slave i smatraju pokroviteljem i zaštitnikom Sibira. Svi pravoslavni hrišćani slave ovog velikomučenika verujući u njegove isceliteljske moći koje su mnogima pomogle.
Hram Svetog Dimitrija, decembar 2012


Raspored bogosluženja u hramu:

Nedeljom i praznicima u 9.00 časova – Sveta Liturgija

Subotom 
                          u 7.30 časova – jutrenje– Sveta Liturgija
                          u 17.00 časova – bdenije

Radnim danima, 
                          u 7.30 časova – jutrenje
                          u 17.00 časova – večernje


Starešina hrama: protojerej-stavrofor Rajko Nedić


Adresa:
Hram Svetog Dimitrija
Omladinskih brigada 3a, 11070 Novi Beograd






Izvor: arhiepiskopija.rs

20 July

Moć MOLITVE


Po definiciji, molitva je oblik obraćanja Bogu, uz uspostavljanje odnosa sa Bogom ili kakvim božanstvom, odnosno boginji, bogu ili bogovima. Pravoslavci i katolici se obično mole i svecima, Mariji i anđelima čuvarima.

Nedavno su ruski naučnici sa St Petersburgog univerziteta materijalno dokazali da su čudesna izlečenja povezana s duhovnošću istinita te su otkrili mnoge telesne i duševne promene koje čovek može da doživi u trenutku molitve ili verskog obreda. Naučnici su dokazali da vernik udubljen u molitvu potpuno isključuje moždanu koru, a to označava potpunu sigurnost i odsustvo stresa.


Molitva, lek protiv negativnog razmišljanja

Profesor Slezin uspeo je izmeriti moć molitve te je ustanovio da monah koji moli potpuno isključuje moždanu koru što je zabeleženo još jedino kod dece do tri meseca koja su sigurna u blizini svoje majke. Kako ljudi rastu, osećaj sigurnosti se sve više smanjuje, a povećava se moždana aktivnost. Aktivnost se smanjuje jedino tokom dubokog sna i molitve, a to dobro utiče na ljude.

‘Molitva je snažan lek te ne samo da reguliše sve procese u ljudskom organizmu, nego i obnavlja uništenu strukturu svesti’, tvrdi Valeri Slezin, direktor Laboratorije za neuropsihofiziologiju na Institutu za istraživanje i razvoj psihoneurologije u St Petersburgu.

Većina bolesti uzrokovana je tako negativnim situacijama i umno potenciranim problemima koji se tokom molitve povlače ili čak potpuno nestaju. Naučnici su dokazali da se nakon Liturgije i drugih verskih obreda normalizuje krvni pritisak i druge vrednosti izmerene u krvi. Navodno je dokazano i da zvuk zvona ubija viruse, a sveta voda menja svoja svojstva izlečenja zavisno o stepenu verovanja vernika što je zapravo samo dodatak na teoriju o ‘pamćenju vode’.






Izvor: Fond strateške kulture

19 April

Crkva Pokrova Presvete Bogorodice


Crkva Pokrova Presvete Bogorodice u Beogradu je srpska pravoslavna crkva, sagrađena na Zvezdari, na prostoru između Crvenog krsta, Đerma i Cvetka. Pripada Beogradsko-karlovačkoj arhiepiskopiji. Predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture.


Crkva proslavljala Presvetu Bogorodicu kao pomen na crkveni događaj kada se Bogorodica tokom bogosluženja javila narodu okupljenom na molitvi, 14. oktobra 911. godine, u vreme cara Lava Mudroga.

Presveta Bogorodica je pokroviteljica i zaštitnica hrišćana, a veruje se da koga ona prekrije svojim pokrovom on postaje nevidljiv za zle duhove i nečastive sile. Bezbroj puta pomagala je pojedincima i narodima u ratu i miru, i svuda u nevoljama. 

Mnoge žene koje nemaju decu poste pred Pokrovice kako bi se pričestile na sam dan praznika i mole se da im podari dete, a one koje imaju mole se Bogorodici za njihovo zdravlje. Praznik slave žene da bi lakše rađale i podizale decu.

Adresa:
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice
Kajmakčalanska 55
11000 Beograd (Zvezdara)





Izvor: pravoslavlje.spc.rs

12 April

Post, molitva, ispovest i pričešće


Blaženopočivši Patrijarh Pavle je rekao veliku istinu da se ceo svet podelio na "ZA" i "PROTIV" Hrista. Ovaj izbor stoji pred svima nama.


POST

Post ima poreklo u raju kada su Adam i Eva živeli srećni i zajedno sa Bogom. Bog ih je kao dobri otac upozorio da ne jedu sa drveta „poznanja dobra i zla“, jer ako jedu izaći će iz raja i umreće.

Ljudi nisu poslušali Boga i izabrali su smrt. Mi hrišćani hoćemo da poslušamo Boga i zato postimo da se vratimo u raj. Gospod Isus Hristos, postio je 40 dana i noći. On nas uči da je najbolja odbrana od zla-post i molitva.

Postoje jednodnevni i višednevni postovi. Sredom postimo jer su tada osudili Hrista, a Petkom jer su ga tada razapeli. 

Posni dani:

Jednodevni postovi:

- Dan pre Bogojavljenja
- Dan Vozdviženja časnog krsta - Кrstovdan
- Dan Usekovanja glave Sv. Jovana Кrstitelja
- Svaka sreda i petak (sem za vreme trapavih sedmica)


Veliki godišnji postovi:

- Vaskršnji post (Veliki, Časni) - 7 sedmica
- Petrovski post (Apostolski) - (trajanje zavisi od datuma kada pada Vaskrs, oko 40 dana)
- Gospoinski post (Bogorodičin) - 2 sedmice
- Božićni post - 40 dana


Neke nedelje su razrešene posta ("trapave sedmice"). Npr. nedelja posle Vaskrsa je razrešena na post u sredu i petak kao i nedelja posle Božića.

Postovi se razlikuju po strogosti u hrani tj. da li se u postu jede riba, jela na ulju ili vodi. Zato vama sveštenici prilagođavaju post u zavisnosti koji ste razred. 


MOLITVA

Bog nije stvorio ljude da bi Ga molili, već da uživaju u raju zajedno sa Njim. Кada su ljudi pogrešili i izašli iz raja, od tada se molimo Bogu, da nam oprosti što smo pogrešili.

Postoje molitve pre i posle spavanja, jela i učenja, a najvažnije je „Oče naš“ koji nam objašnjava da nam je Bog – Otac, a mi ljudi treba da živimo kao braća i sestre u ljubavi i slozi.

Molitva je - voda živa, kojom duša gasi žeđ.


SV. JOVAN ZLATOUST

Svi ljudi imaju potrebu za molitvom, više nego što drveće ima potrebu za vodom. Zato što niti drveće može da daje plodove ukoliko ne upija vodu kroz korenje, niti ćemo mi moći da donosimo skupocene plodove pobožnosti ukoliko se ne napajamo molitvom. Zato treba i kada ustanemo iz postelje da preduhitrimo sunce službom Bogu; i kada sedimo za stolom radi obeda i kada se spremamo za počinak. Ili bolje rečeno - svakog časa treba da uznosimo molitvu Bogu, prelazeći tako pomoću molitve jedan put koji je jednak dužini dana.

                                                                   

ISPOVEST

Gospod Isus Hristos nas uči da ako nešto pogrešimo treba da se pokajemo i izvinimo Bogu, a dobri Bog će nam sve oprostiti.

Zato ne treba da budemo kao Juda koji je izdao Hrista, već kao pokajni razbojnik na desnom krstu koji se u poslednjim momentima života pokajao, ispovedio Bogu. U ispovesti slobodno govori pred sveštenikom jer on tvoju ispovest neće nikome reći, već ti on pomaže da izbaciš iz sebe greh i postaneš bolji čovek .

Greh koji si ispovedio trudi se da ne ponoviš.


PRIČEŠĆE

Кada idemo u goste domaćinu darujemo piće, domaćici cveće, a deci igračke i čokoladu.

Tako se u Crkvi Bogu daruje hleb i vino koju Bog pretvara u duhovnu hranu-telo i krv Hristovu. To nam je pokazao Gospod Isus Hristos na Tajnoj večeri sa svojim učenicima. Gospod je još rekao:“ Кo jede Telo Moje i pije Moju Кrv živi u Meni i Ja u njemu i ima život večni, a Ja ću ga vaskrsnuti u poslednji dan“.

Najvažnija stvar na svetu za vernike jeste pričešće jer se tada sjedinjujemo sa Bogom. Кo živi sa Bogom na zemlji, živeće zauvek sa Bogom i u Carstvu Božijem.

Budite dobra i poslušna deca za šta vas je Bog stvorio, učitelji učili, a roditelji vaspitavali.

S ljubavlju u Hrista
veroučitelj Sašo Lazović





03 January

Jutarnja molitva svetog Filareta mitropolita moskovskog


Gospode, daj mi da mirno primim sve što mi današnji dan donese, i da se potpuno predam Tvojoj svetoj volji. Upućuj me i pomaži svakog časa u toku ovog dana. Upravljaj mojim mislima i osećanjima u svim delima i rečima. Ne dopusti da u nepredviđenim slučajevima zaboravim da sve dolazi od Tebe. Nauči me da se pravično odnosim prema svojim bližnjima, da nikog ne razgnevim i ne ožalostim. 

Gospode, daj mi snage da podnesem zamor današnjeg dana, i sve što se u toku dana dogodi. Upravljaj mojom voljom i nauči me da se molim, da verujem, da se nadam, da trpim, praštam i volim.

Gospode, daj da budem oruđe Tvog mira: da tamo gde je mržnja sejem ljubav, gde je vređanje - praštanje, gde je razdor - slogu, gde je očajanje - nadu, gde je tama - svetlost, gde je žalost - radost.

O, Božanski Učitelju, nemoj nikada da mene teše, nego da ja druge tešim; nemoj da mene razumeju, nego da ja druge razumem; ne da mene ljube, nego da ja druge ljubim. Jer kada praštamo, onda se nama prašta, kad dajemo, onda dobijamo, a kada umremo, onda se rađamo za život večni.

Duše Sveti, budi mi na pomoći da današnji dan posvetim Gospodu i Spasitelju. Gospode Isuse Hriste, Sine Božiji, bolje je ne živeti, nego živeti bez Tebe i protiv Tebe. Zahvaljujem ti Bože, za dar ovoga dana i za sve dobro koje ćeš mi pomoći da danas učinim.

Izbavi me, milostivi Bože, od želje za ugodnošću i udostoj me da u svakom trenutku budem spreman da se radi Tebe i bližnjega odreknem sebe jer si mi za tu službu i dao život. Pomozi mi da odbacim od sebe sve što nije Tvoje, a što je Tvoje da primim u dubokoj veri, nadi i ljubavi.

Daj mi hrabrosti da Ti postojano služim: da stavim pravdu iznad koristi, da stavim ostvarenje plemenitih dela iznad trenutnih zadovoljstava, da stavim druge iznad sebe, i ispunim Tvoju zapovest o ljubavi.

Učini da svetlost Tvoje lepote, dobrote i ljubavi zasija u mojoj duši. Amin.






Objavu pripremila
Anđelka Кuzmanović