NEWS
latest

24 July

Evo zašto se u nekim zemljama vozi levom stranom

Velika Britanija nije jedina država u kojoj se vozi levom stranom - isto pravilo važi u Australiji, Irskoj, Japanu i drugim državama koje su bile britanske kolonije.


Oko 66,1 odsto svetskog stanovništva vozi desnom stranom, a 33.9 odsto - levom. Desnom stranom vozi se na oko 72 odsto puteva i ulica, a to pravilo je relatovno novo - uvedeno je u 19. veku.

Arheološka istraživanja pokazala su da se saobraćaj ranije odvijao na levoj strani iz jednostavnog razloga: konjanici i vozači konjskih zaprega bili su dešnjaci, pa su tako mogli istovremeno da jašu i upravljaju zapregom i da se bore.

Kontinentalna Evropa prebacila se na desnu stranu u 19. veku, ali ne cela: Rusija i Portugalija su tek početkom 20. veka počeli da voze desnom stranom, a Austrija, Čehoslovačka i Mađarska tek 30-ih godina 20. veka.



Izvor: http://www.blic.rs

Pozitivno razmišljanje – duži život

Pozitivan pogled na svet, kako se navodi u medicinskim istraživanjima, može da produži život. Pesimisti će se češće susresti sa bolestima, pokazala je nedavna naučna analiza.

U analizi koja se temelji na postojećim istraživanjima, naučnici su istražili podatke iz 15 studija u koje je bilo uključeno nešto manje od 230.000 ljudi, a praćeni su prosečno 14 godina.


Tokom tog vremena, najoptimističnije osobe imale su 35 odsto manje šanse od najpesimističnijih za srčani ili moždani udar, a 14 odsto manje izgleda da umru iz nekog drugog razloga, objavljeno je u  JAMA Network Open.

„Ti rezultati sugerišu da pozitivno i negativno razmišljanje ne samo da utiču na kvalitet života, nego mogu biti povezani i sa zdravljem“, rekao je Alan Rozanski, vodeći autor studije i naučnik na "Icahn School of Medicine" u Njujorku.

Optimisti imaju pozitivnije zdravstvene navike koje im pomažu da žive duže, rekao je Rozanski.

Oni bolje jedu, više vežbaju i manje puše od pesimista, a imaju i bolje načine nošenja s problemima koji im pomažu da budu proaktivni na polju svog zdravlja i da prolaze kroz teška vremena ne menjajući navike u nezdrave.

Pesimizam, suprotno tome, može podstaknuti češće upale i učiniti ljude podložnijima razvoju metaboličkih poremećaja koji mogu skratiti život, kazao je Rozanski.

Dok su mnoge studije kroz prošlih nekoliko dekada povezale stres i promene raspoloženja s povećanim rizikom od srčanih bolesti, ovi rezultati nude sveže dokaze da gledanje na život može uticati na zdravlje srca.

„Optimizam se dugo povezuje s boljim rezultatima u školi i na poslovima poput prodaje, sporta, politike i u društvenim odnosima, ali on je i važno zdravstveno pitanje koje dosad nije dovoljno istraženo“, rekao je Rozanski.


Izvor: rts,rs



Čaj od lipe

Lipa sprečava stvaranje ugrušaka

Cvet lipe se skuplja između 10 i 12 sati, pre jakog sunca, kako ne bi isparila esencijalna ulja- objašnjava Danijela Vlahović, holistički terapeut iz centra za zdravu hranu "Hema-Kheya-Neye".

Čaj od lipe je efikasan lek za probleme sa probavom, a lipov med je veoma cenjen. Evo šta još treba da znate o ovoj lekovitoj biljci.


NARODNA MEDICINA

U narodnoj medicini mnogih evropskih naroda lipa se koristila kao lek za razne zdravstvene tegobe. Po legendi, zraci sunca su "uhvaćeni" u cvetu lipe, pa kada neko popije topao lipov čaj, toplota sunca ulazi u telo, uzrokujući znojenje. Znojenjem se organizam hladi i oslobađa groznice. Cvetovi lipe od davnina se koriste za smirivanje i opuštanje nervnog sistema. Čaj od lipe je jedan od onih biljnih čajeva za koji nema ograničenja u konzumiranju. Čaj od lipe mogu da piju i deca. Kada zamenite kafu čajem od lipe, ubrzo ćete osetiti smanjenje nivoa stresa. On je blag relaksant, posebno efikasan kod nervne napetosti. Umesto čaja, možete za opuštanje sebi da priuštite i kupku – u vodu za kupanje dodajte jak čaj od lipe.


SMANJUJE VALUNGE I PMS

Mnoge žene koriste lipu tokom menopauze za smanjivanje nervoze i problema sa snom. Rina Nisim, švajcarski fitoterapeut i stručnjak za zdravlje žena, savetuje čaj od lipe za ublažavanje neprijatnih simptoma PMS.


SNIŽAVA PRITISAK

Opuštajući efekti lipe blagotvorno deluju na kardiovaskularni sistem, posebno u slučajevima ateroskleroze ili hipertenzije (lipa snižava krvni pritisak). Birtanski herbalista Sajmon Mils, autor knjige "Out of the Earth, the Essential Book of Herbal Medicine", ističe da cvet lipe isceljuje i jača zidove krvnih sudova.


LEČI KRVNE SUDOVE

Vodeći francuski stručnjak za fitoterapiju, Anri Leklerk, kaže da lipa čini krv tečnijom, manje gustom, sprečavajući stvaranje ugrušaka. Drugi poznati francuski fitoterapeuti takođe ističu da lipa deluje protiv stvaranja plaka na krvnim sudovima, kao i da blago deluje na koronarnu vazodilataciju, smanjujući tako rizik od srčanog udara. Oprez se savetuje osobama koje već piju lekove za razređivanje krvi, koji se obično daju u terapiji za snižavanje pritiska, kao i druge lekove za srce, jer lipa može da pojača njihovo dejstvo. Stoga, ako već pijete ove lekove, a želite redovno da pijete čaj od lipe, prvo se posavetujte sa svojim lekarom


DOBRA I ZA JETRU

Lipa se preporučuje i za probleme sa jetrom, i to ne cvet, već unutrašnji deo kore, jer deluje kao blagi koleretik, što znači da podstiče stvaranje, lučenje i protok žuči kroz jetru, na taj način je čisteći i na prirodan način je obnavljajući. U Francuskoj se kora lipe koristi i u tretmanu virusnog hepatitisa (hepatitisa C).





SPREMITE ZALIHE ZA ZIMU

Čaj od lipe utiče na znojenje, pa se preporučuje za snižavanje temperature u slučajevima gripa ili prehlade. Zato je dobro sada pripremiti zalihu lipovog čaja za zimu. Jedno američko istraživanje je pokazalo da cvet lipe pomaže deci u ranim fazama respiratornih bolesti, kao prevencija upale unutrašnjeg uha koja često prati ove infekcije.


Kako se pravi čaj od lipove kore

Inače, od kore lipe se pravi čaj na sledeći način: 30-40g sitno iseckane kore se kuva u otvorenom loncu, u 1 litar vode, dok se količina vode ne smanji za pola, što je dovoljno za 1-2 dana korišćenja, iako poznati francuski fitoterapeuti Durafor i Lapraz preporučuju da se prvih nekoliko dana pije i do 3 litra ovog čaja, a zatim da se nastavi sa po 1-2 čaše dnevno do izlečenja.




Izvor: http://zena.blic.rs

01 May

Alba Lulia, drugi glavni grad u Rumuniji


Alba Lulia je još jedan grad u centralnoj Rumuniji, u Transilvaniji, koji se može pohvaliti svojom bogatom istorijskom prošlošću. Najposećeniji deo grada je gornji grad sa svojom impozantnom tvrđavom. Tvrđava ima 7 kula, 6 baroknih kapija, rimokatoličku crkvu, biblioteku, pravoslavnu crkvu, Nacionalni Muzej ujedinjenja, Kneževu palatu, Univerzitet i još mnogo toga.

Za posetioce najbolje je sve obići peške, ali isto tako može se iznajmiti bicikl koji je ovde veoma popularno prevozno sredstvo. Svakog dana tačno u podne na platou ispred treće kapije vrši se smena straže što predstavlja posebnu atrakciju za turiste.

Inače, grad Alba Luliu smatra se sa pravom za drugi glavni grad u Rumuniji. Još u drevnim vremenima bio je jedan od glavnih gradova Rimske imperije. Njegova tvrđava je najveća ne samo u Rumuniji, već i u južnoj i severnoj Evropi.



Redakcija Magazina InfoNet
Fotografije: Remus Pereni

Aleksa Šantić - I opet mi duša sve o tebi sanja ...


​I opet mi duša sve o tebi sanja,
i kida se srce i za tobom gine,
a nevjera tvoja daleko se sklanja,
kao tavni oblak kad sa neba mine.

I opet si meni čista, sjajna, vedra,
iz prizraka tvoga blaženstva me griju,
pa bih opet tebi panuo na njedra
i gledô ti oči što se slatko smiju.

​Tako vita jela koju munja zgodi
još u nebo gleda i života čeka,
i ne misli: nebo da oblake vodi
iz kojih će nova zagrmiti jeka...






Zašto ne smete koristiti dezodorans više od jednom dnevno

Ne preterujte sa upotrebom preparata, naročito antiperspiranata, za koje se sumnja da su štetni...

Tokom proleća, a naročito u letnjim mesecima, korišćenje dezodoransa i antiperspiranata u svakodnevnoj higijeni je neizbežno.

Ipak, poslednjih godina mnogo se govori o štetnom dejstvu ovih preparata i navodno kancerogenim svojstvima sastojaka kao što su soli aluminijuma.

I pored toga što ne postoji nijedna zvanična studija sprovedena na relevantnom broju ispitanika koja bi potkrepila takve sumnje, preporuka je da se ne preteruje sa upotrebom dezodoransa, a naročito antiperspiranata, koji sprečavaju znojenje. Umesto prekomerne upotrebe ovih preparata, potrudite se da na što prirodniji način mirišete na visokim temperaturama. Tuširajte se makar jednom dnevno, jer ćete tako sprati znoj i sprečiti razvoj bakterija koje su glavni uzročnici neprijatnih mirisa. Ukoliko ste u prilici, pazuh perite što češće ili ga s vremena na vreme obrišite vlažnom maramicom.

Svaki dan obucite čiste stvari, jer se bakterije na oznojenoj odeći brzo razmnožavaju. I pored toga što dlačice ispod pazuha imaju važnu ulogu u lakšem oslobađanju od znoja, poželjno je da ih tokom letnjih meseci uklanjate, jer se na njima zadržavaju bakterije. Takođe, dezodoranse (u spreju, "stiku" ili na "kuglicu") nanosite samo na ključne delove tela, a ako strahujete od mogućih štetnih sastojaka u njima, potražite u apotekama i parfimerijama one na prirodnoj bazi.




Mnogi ne znaju ni razliku između dezodoransa i antiperspiranata, koji pored sprečavanja neprijatnog mirisa deluju i na sam proces znojenja.

"Antiperspiranti se nanose na površinu kože, a u kontaktu sa znojem razlažu se na sitne čestice koje ulaze u kanaliće znojnih žlezda. Na taj način znoj se iz njih otežano evakuiše. Čestice uglavnom ostaju u koži 24 sata, ali se vremenom ispiraju. Zato je poželjno antiperspirante nanositi samo jednom dnevno na čistu kožu. Treba voditi računa da se ne javi iritacija, svrab, crvenilo.

Oni su deo naše svakodnevne higijene i teško je zamisliti savremeni život bez njih. Jedino ne valja preterivati u količini koja se nanosi. U opšte mere kontrole znojenja spada i često pranje dezodoransnim sapunima, kao i primena drugih sredstava za neutralisanje neprijatnih mirisa. Ova sredstva imaju i antibakterijski karakter, odnosno sprečavaju pojavu infekcija, jer su oznojena mesta stalno vlažna. Kada je reč o tabanima, treba nositi isključivo pamučne čarape", naglašava dr Svetlana Minić, dermatovenerolog iz Specijalističke ordinacije "Dr Bojić".

Na koji način deluju dezodoransi u spreju?

"Imaju blago antimikrobno dejstvo, a dodaju im se mirisi ili prirodna esencijalna ulja da bi maskirali miris znoja. Mogu biti i u kombinaciji sa antiperspirantima. Osobe koje imaju pojačano znojenje treba da koriste dezodranse u kojima je prisustvo antiperspiranata u većoj koncentraciji. Ove dezodoranse ne smeju da kupuju na svoju ruku, već uz konsultaciju sa dermatologom".


Da li je za kožu štetno prečesto tuširanje, uz upotrebu raznih gelova i losiona?

"Suviše često tuširanje može da dovede do isušivanja kože, a naročito ako se koriste sapuni koji je snažno odmašćuju. Preporuka je da se umereno aktivne osobe tuširaju jednom dnevno. Ukoliko to neko radi češće, savetuje se upotreba blagih sapuna i kupki. 

Najvažnije je da preparati ne izazivaju iritaciju, da su higijenski ispravni i da im nije istekao rok upotrebe. Dobro je i što većina proizvođača polako izbacuje toksične parabene iz upotrebe. Međutim, to ipak ne znači da u proizvodima nema drugih, potencijalno štetnih konzervanasa".

Kakva je uloga znojenja?

"Znojenjem se održava telesna temperatura i sprečava pregrevanje organizma. Zapravo, osnovna uloga znojenja je termoregulacija, odnosno održavanje telesne temperature pojačanim znojenjem kada je povišena spoljna temperatura. Ukoliko je znojenje intenzivno i na dlanovima i tabanima, onda je verovatno došlo do poremećaja rada znojnih žlezda".


Zbog čega dolazi do njihovog poremećaja?

"Razlozi su brojni, ali je posebno zanimljiva idiopatska hiperhidroza koja se opisuje i kao emocionalno i kao mentalno znojenje. Za nju je karakteristično da postoji preterano simetrično izlučivanje znoja na pazušnim regijama, dlanovima i tabanima. Pojačano lučenje znoja prisutno je tokom celog dana, s tim što je još izraženije za vreme stresa i u stanjima emocionalne napetosti. 

Zato se često i može čuti za ovakve osobe da se znoje 'na nervnoj bazi'. Njihovi dlanovi i tabani su hladni i ljubičaste boje. Ovakva vrsta znojenja ispoljava se još u detinjstvu i oko puberteta, a može da se nastavi i kasnije. Toliko intenzivno da kaplje sa ruku, što osobama izaziva tegobe, zbog čega izbegavaju rukovanje. Zbog hiperaktivnosti simpatičkog nervnog sistema mogu da imaju i ubrzani rad srca".

Obratite pažnju na sastojke

Bez obzira na to što se smatraju bezazlenim, većina preparata sadrži štetne sastojke, makar u tragovima. U antiperspirantima su aluminijumske soli, koje su po nekim istraživanjima najrizičnije po zdravlje. Njihova uloga je, inače, da blokiraju znojenje, ali tako utiču i na fiziološke procese u organizmu. Osim toga, aluminijum se apsorbuje kroz kožu, pa u nekom trenutku može da ošteti i DNK, povećavajući rizik za nastanak kancerogenih ćelija.

Rezultati američkog istraživanja pokazuju da često brijanje ispod pazuha uz korišćenje antiperspiranata, može da dovede do pojave karcinoma. U strukturi ovih kancerogenih ćelija nalazi se i paraben, za koga proizvođači tvrde da je izbačen iz procesa proizvodnje kozmetičkih preparata. Međutim, po onome što su otkrili istraživači, izgleda da je ovaj sastojak i dalje, makar u tragovima, prisutan, a vešto sakriven na ambalaži. Opasan je i za muškarce, jer smanjuje pokretljivost spermatozoida.

Triklosan je još jedan sastojak na kojeg bi trebalo obratiti pažnju. Sadrži neophodna antibakterijska svojstva, ali u kontaktu sa hlorisanom vodom može da stvori hloroform, za koga se sumnja da je kancerogen. Talk, čest sastojak mirisnih dezodoranasa takođe u naučnim krugovima ima lošu reputaciju, kao i propilen glikol koji omogućava da dezodorans lagano klizi po koži. Ovaj sastojak može da iritira kožu.

Znojne žlezde

Na telu ima između dva i četiri miliona znojnih žlezda, uključujući lice, dlanove i tabane. To su takozvane ekrine znojne žlezde koje svojim radom oslobađaju znoj, bistru tečnost bez mirisa, na površinu kože i tako je hlade. Druga vrsta su apokrine znojne žlezde smeštene u pazušnoj i genitalnoj regiji. One luče znoj koji je gust, a u kontaktu sa bakterijama na površini kože stvara karakterističan miris.

Dlanovi i tabani

Kada je reč o dlanovima i tabanima, u svetu se danas u terapijskom smislu najčešće koristi rastvor aluminijum hlorid heksahidrata u alkoholu. Ovaj rastvor se nanese jednom, pa se čeka da prođe nekoliko dana koliko traje učinak, a onda se postupak ponavlja. Isti rastvor koristi se i za pazušne jame, samo u vidu obloga. Ponekad može da se dogodi da se na mestima nanošenja pojavi peckanje, svrab i iritacija, kao neželjeni efekti koji su prolaznog karaktera - naglašava Svetlana.






Izvor: www.novosti.rs

Razlike između zvaničnog, austrijskog i švajcarskog nemačkog jezika

Nemački je zvaničan jezik u Nemačkoj, Austriji, jedan od zvaničnih jezika u Švajcarskoj, kao i u nekim delovima Italije, Belgije, Luksemburga i Danske. Van Evrope velike jezičke zajednice nemačkog nalaze se u Americi, Brazilu, Namibiji, pa čak i u Australiji.


Međutim, nemački jezik nije svuda isti i postoje razlike u varijantama nemačkog u različitim zemljama, koje nisu zanemarljive. Razlike se odnose ne samo na izgovor i akcenat, već na vokabular i različite reči, kao i na samu gramatiku.

Ako ste u Austriji nemojte reći Januar, već Jänner. Umesto Kartoffeln, pre ćete čuti Erdäpfel, umesto Brötchen Semmel, a umesto Aprikose Marille. Austrijski nemački je pod velikim uticajem susednih zemalja i slovenskih jezika. Tako će i Austrijanci reći Palatschinken, Kukuruz ili Paradeiser.

Dok će se u standardnom nemačkom osnovna škola reći Grundschule, u austrijskom nemačkom to je Volksschule, a reč matura je ista i u srpskom i u austrijskom nemačkom, dok se u Nemačkoj kaže Abitur.

Austrijanci mogu da naprave malu pometnju i kada se radi o gledanju na sat. Ako ste do sada učili nemački u školi i nađete se u Austriji neće vam baš biti jasno ako na pitanje koliko je sati dobijete odgovor: Viertel vier. Naime, ovo znači da je 15:15. I ovde je nemački pod uticajem slovenskih suseda.

Što se tiče gramatike austrijski nemački ima neke razlike u rodovima u odnosu na Hochdeutsch. Tako je na primer der Radio, umesto das Radio, das Keks umesto der Keks ili der Butter umesto die Butter.

Kada se gradi perfekat postoje razlike u korišćenju pomoćnih glagola. Tako će se za sve glagole koji izražavaju položaj tela koristiti pomoćni glagol sein, a ne haben. Dakle, u Austriji ćete reći ich bin gelegen ili ich bin gestanden.

Varijanta nemačkog koja se govori u Švajcarskoj je Schweizerdeutsch ili u švajcarskom izgovoru Schwizerdütsch. Švajcarski nemački se generalno vrlo razlikuje od nemačkog, čak toliko da se standarni nemački uči u školi kao strani jezik, a na ulici i u porodici se govori u nekom od dijalekta. Dijalekti švajcarskog nemačkog se razlikuju jedan od drugog, najčešće po izgovoru i pod velikim su uticajem druga dva zvanična jezika u Švajcarskoj – italijanskog i francuskog. Tako postoji Baseldeutsch, Berndeutsch, Zürichdeutsch itd.

Ako želite da čujete kako zvuče različiti dijalekti u Švajcarskoj, posetite ovaj sajt:

http://www.dialekt.ch/liste.htm

Ako želite nekoga da pozdravite u Švajcarskoj najčešće ćete reći Grüezi ili Grüessech (Gott grüsse euch), u prevodu Pomoz Bog. Kada žele da se oproste od nekoga pri odlasku rećićete Ade u značenju Auf Wiedersehen ili Tschüs. Ako želite da kupite želite da kupite čuvenu švajcarsku čokoladu nemojte reći Schokolade već Schoggi, umesto Butter Anke, a umesto Kartoffeln Gummel ili Hardöpfel.Ako vam treba karta za autobus recite Billett, a ako vidite mačku Büsi. Mobilni telefon nije Handy već Natel.

Kada vas neko pita: Chunsch druus? pitao vas je da li ste razumeli. Ako vam, dok jedete, neko kaže en Guete, poželeo vam je prijatno. Dalje ćete umesto Entschuldigung čuti Exgüsi, a umesto Alles ok? isch guet?. Na švajcarskom nemačkom nećete reći Danke već Merci.


Izvor: http://www.stipendijezastudente.com

Valhala, grčki Partenon u istočnoj Bavarskoj


Monumentalno zdanje od belog mermera, Valhala, jedno je od interesantnijih mesta u Nemačkoj. Valhala se nalazi istočno od grada Regensburga, na obali Dunava u gradu Donaustauf.

Početkom 19. veka bavarski prestolonaslednik Ludvig I. Bavarski došao je na ideju da sagradi mesto sećanja na sve slavne ličnosti Nemačke, od praistorije pa sve do današnjih dana, po uzoru na atinski Parthenon.  Valhala je sagradjena u periodu od 1830. do 1842. godine, a prema nordijskoj mitologiji, Valhala označava Halu mrtvih heroja.

Nakon otvaranja u Valhalu je do danas dodata još 31 bista. Jednom prilikom Hitler je u Valhali otkrio bistu Antona Brucknera, austrijskog kompozitora.

Valhala se ubraja u 20 najpopularnijih turističkih destinacija u Nemačkoj. Do Valhale iz Regenzburga možete doći za sat vremena turističkim brodom koji vozi više od 50 godina ili magistralnim putem st2125. Cena  karte za brod iz Regenzburga po osobi za odrasle je 20 eura, a za omladinu i studente 10 eura.

Radno vreme Valhale je dvokratno, svakog dana od 10:00 do11:45 i od 13:00 do 15:45 časova.

Najbliži restoran gde se možete odmoriti i ručati je "Historisches Armen Spital" i nalazi se jedan kilometar od Valhale. Ako volite domaće bavarske kobasice i domaće točeno pivo, onda je ovaj restoran pravi izbor...

Potražite adekvatan, jeftin i bezbedan smeštaj preko 👉 Bookinga

Pogled sa Valhale prostire se preko Dunava na grad Straubing


Autor: Nataša ČV.

Walhalla
Walhallastraße 48,
93093 Donaustauf,
Germany